Bol

Bol

Bol kod multiple skleroze je mešovit i može se podeliti na dva različita tipa. Bol kod multiple

skleroze može biti neposredni rezultat oštećenja nerava (označenih kao “aksoni”) centralnog

nervnog sistema (CNS), koji se sastoji od mozga i kičmene moždine. Prvi tip bola se navodi kao neuropatski i izazvan je lezijom u CNS-u. Ovaj tip bola može biti povremen ili stalan; spontan ili provociran.

Drugi tip bola je povezan sa životom sa invaliditetom i njegovim efektima. On se označava kao nociceptivni. Uzrokovan bilo kojim mehanizmom koji podstiče bolni odgovor, može biti mehanički, termički, hemijski ili električni. Primeri ovog tipa bola uključuju mišićno-koštani bol, bol u donjem delu leđa, bolne grčeve, bol povezan sa infekcijama urinarnog trakta, bol pri pritisku i čak bol povezan sa lekovima koji menjaju tok bolesti.

 

Neuropatski bol

 

Ova vrsta bola leži u aksonima (nervima) CNS-a koji su ili pod zapaljenjem ili ispoljavaju slabiju funkciju nakon što je zaštitni sloj mijelin oštećen. Nervni impulsi se mogu nepravilno kretati i na taj način preneti na susedna oštećena nervna vlakna ili nervne ćelije mogu postati preterano aktivne i izazvati zastoj. Ova vrsta “nervne ekscitabilnosti” je iritirajuća za nervne ćelije mozga i kičmene moždine, često izazivajući iznenadni i oštar bol. Ova senzacija može biti munjevita i povremna, ili u vidu žarenja, peckanja ili stezanja, koje je neprekidno prisutna.

 

Primeri kontinuiranog bola kod multiple skleroze uključuju:

  • Stalni bol po tipu dizestezije, kao što je žarenje, peckanje ili osećaj stezanja, koji se najčešće javlja u nogama i rukama, a ponekad po telu; to je najčešći hronični bolni sindrom; može biti naporan i zanovetajući ili da sadrži ubadajuće senzacije povezane sa doživljajem topline; ima tendenciju da se pogoršava noću i posle vežbanja; često se pogoršava sa promenom temperature
  • Teški spazmi i spasticitet (stezanje mišića uzrokovano oštećenjem nervih impulsa)

 

Primer povremenog bolnog sindroma kod multiple skleroze uključuje:

  • Hronične glavobolje, prisutne kod najviše trećine pacijenata; više od polovine (54%) prijavljuje glavobolju kao simptom prisutan u vreme dijagnoze; migrene su tri puta češće kod osoba sa multiplom sklerozom nego u opštoj populaciji; glavobolje nisu povezane sa disfunkciom ili opterećenjem lezije
  • Lermitov znak, senzacija u vidu šoka niz kičmu i noge kada je vrat savijen; približno 40% individua sa multiplom sklerozom oseća ovu vrstu bola, iako obično ne zahteva neku vrstu tretmana
  • Optički neutitis, uzrokovan osećajem žiganja u oku
  • Trigeminalna neuralgija, oštar bol na licu uzrokovan laganim dodirom ili pokretom

 

Najčešće propisivani lekovi koji su lečili ovu vrstu bola su originalno razvijeni kao lekovi protiv epileptičkih napada (Neurontin, Lyrica) ili u kombinaciji sa antidepresivima.

 

Nociceptivni bol

 

Ovaj bol je obično manje intenzivan ali može biti dugotrajan. Na primer, slabost jedne strane tela će izazvati da neko favorizuje drugu stranu i razvije ukočenost zglobova; mišići mogu postati iščašeni i uzrokovati disbalans čitavog tela, često dovodeći do bola u mišićima i zglobovima. Isto se dešava kod spasticiteta (mišćne ukočenosti) i grčeva, kao i kod lošeg držanja tela, sa bolom koji se javlja u donjem delu leđa. Čak i lekovi mogu ponekad da uzrokuju bolne neželjene reakcije kao što je rekcija na mestu uboda, osteoporoza indukovana steroidima i degenerativna bolest zglobova.

 

Za razliku od neuropatskog bola, neuromišićni bol može da reaguje na analgetike, kao što je Ibuprofen.