Kognitivni poremećaji

Kognitivni poremećaji

Poslednjih godina, istraživači su došli do saznanja da približno  polovina MS populacije iskusi neku vrstu promena u njihovim kognitivnim sposobnostima u toku bolesti.

Termin “kognitivni” se odnosi na grupu mentalnih procesa kao što su obrada infomacija, jezičke funkcije, pamćenje, vizuelna percepcija/prostorna orijentacija, računanje i egzekutivne funkcije(LaRocca, Sorenson and Fischer, 2000).

Sve ovo može se opisati kao:

  • Sposobnost obrade informacija utiče na naše fokusiranje, održavanje i prebacivanje pažnje sa jedne stvari na drugu bez gubitka kontinuiteta u tome što radimo, kao i brzo upravljanje informacijama.
  • Jezičke funkcije odnose se na sposobnost razumevanja i upotrebu jezika u odgovarajućim situacijama
  • Pamćenje je kompleksan skup funkcija koje uključuje učenje, skladištenje informacija i sposobnost prisećanja informacije onda kada je to potrebno.
  • Vizuelna percepcija/prostorna orijentacija omogućavaju nam da prepoznamo objekte, crtamo, sastavimo stvari i snađemo se u prostoru.
  • Izvođenje prostih i složenih matematičkih radnji podrazumevaju sposobnost računanja.
  • Egzekutivne funkcije nam omogućavaju da u toku dana upravljamo zadacima kao što su organizacija, planiranje, sekvenciranje, rešavanje problema, rasuđivanje, procenjivanje, kontrola ponašanja i slično.

Najčešće narušene kognitivne funkcije u MS-u su brza obrada informacija, pamćenje i egzekutivne funkcije. Druge oblasti funkcionisanja takođe mogu biti narušene zavisno od toga gde se lezije nalaze. Promene u kognitivnim sposobnostima klinički se ispoljavaju u blagoj, srednje teškoj ili teškoj formi, iako čak blage promene mogu da budu dosadne i iritantne u svakodnevnom funkcionisanju.

Veoma je važno imati u vidu da nisu sve teškoće u kognitivnom funkcionisanju uzrokovane lezijama nervnog sistema.U nekim slučajevima uticaj na kognitivne funkcije mogu imati i sporedni efekti lekova, nedostatak sna, depresija, anksioznost, stres i umor (Larocca, Sorensen and Fischer – Multiple Sclerosis: The Questions You Have – The Answers You Need, second edition, edited by Rosalind Kalb, published by Demos 2000.)

Strategije koje mogu biti od pomoći za kognitivne poremećaje:

U knjizi : Multiple Sclerosis: A Self-Care Guide to Wellness, second edition (edited by Nancy J. Holland, EDD, RN, MSCN and June Halper, MSCN, ANP, FAAN; published by The Paralyzed Veterans of America and Demos Medical Publishing, LLC, 2005), postoji jedno poglavlje pod nazivom “Suocavanje sa kognitivnim poremecajima”. Ono sadrži listu različitih kognitivnih funkcija koje mogu biti narušene kod MS-a kao što su:

  • Pamćenje
  • Apstraktno razmišljanje
  • Obrada informacija
  • Pronalaženje reči
  • Vizuelna i prostorna organizacija (kao što je vožnja ili tumačenje mape)
  • Sposobnost prelaska sa zadatak na zadatak
  • Pažnja i koncentracija
  • Organizacija i obavljanje složenih radnji.

Za povećanje sposobnosti koncentracije, ova knjiga preporučuje: indetifikovanje (i izbegavanje) distrakcija; odmaranje; korišćenje vremena kada ste najbolje koncentrisani za obavljanje složenih zadataka; učenje kako da uštedite energiju; uviđaj koliko dugo vas drži pažnja i pravljenje pauza onda kada je slabija; razbijanje zadataka u manje odeljke tako da ne morate da završite odjednom zadatak. Slagalice i čitanje takođe mogu poboljšati sposobnost koncentracije.

Ako imate problem da obradite informacije, pitajte one oko vas da uspore govor, da bi vam dali vremena da shvatite informaciju.  Recite svojoj porodici i prijateljima za svoje probleme kako bi vam mogli pomoći sa izazovima kroz koje prolazite.

Ako imate problema da nađete pravu reč, najbolja ideja je da sačekate i pustite da vam dođe u svest. Takođe, možete pokušati da pričate sporije, kako biste dali sebi više vremena da obradite informaciju.  Pored toga, ako proučavate i proširujete svoj rečnik, možete naći sinonime kojim biste mogli da zamenite reč koje ne možete da se setite.

Druge važne strategije uključuju organizaciju. Ovo može pomoći za mnoge teškoće pamćenja. Na primer, koristite rokovnik ili kalendar za  vođenje evidencije i zapisivanje stvari koje je neophodno da upamtite kao i evidencije sastanaka na koje treba da odete. Koristite spisak za kupovinu. Odaberite glavno mesto u vašoj kući gde ćete čuvati stvari koje se  lako gube kao što su naočare ili ključevi to će smanjiti frustraciju i gubljenje energije na traženje.

Druga veoma korisna knjiga je- Shelley Peterman Schwarz’s second edition of her book, Multiple Sclerosis: 300 Tips for Making Life Easier (published by Demos Medical Publishing, LLC, 2005). U ovom izdanju je opisano 300 saveta koje pokrivaju sve oblasti života: od problema oko kućnih poslova i spremanja obroka, preko brige o sebi, bavljenja medicinskim pitanjima, pa čak i putovanja.

Knjiga takođe sadrži odeljak o tome kako da poboljšate svoju memoriju i koncentraciju. Između ostalog, neki od saveta su:

  • Pišite podsetnike i stavite ih tamo gde ćete ih lako videti
  • Nosite malu spiralnu svesku i malu olovku sa sobom kako biste zapisivali stvari kojih treba da se setite.
  • Koristite podsetnik u telefonu ili kompjuteru , koji će zvoniti svaki put kada treba da uzmete lek, obavite neki zadatak ili posetite neki događaj.
  • Ako imate problem da se setite da li ste obavili neki zadatak, podsećajte se tako što govorite naglas; na primer, kada napuštate kuću, recite: “ Zaključavam kuću“, i ovo može pomoći vašem pamćenju.
  • Ako ste napolju i treba da se setite nečega što treba da uradite kada se vratite kući, zovite sebe na kućni broj i ostavite poruku.

Ako se povučete iz “karijere”, izaberite nešto drugo što je izazovno i zanimljivo; nemojte misliti da ste bez opcija, mnogi su izbori dostupni; održavajte svoj um aktivnim čitanjem knjiga, vođenjem dnevnika, rešavanjem ukrštenih reči; tražite objašnjenje, podsetnike i pravac kada ste u zbunjujućoj situaciji; pravite pauze, opustite se i umirite se kada imate privremene „rupe“ u razmišljanju; izbegavajte vizuelne ometajuće stimuluse i galamu u kući; pravite listu dnevnih obaveza i aktivnosti.

Kognitivno testiranje i rehabilitacija

Osnovna evaluacija kognitivnih funkcija je važna i može da posluži za sveobuhvatnu strategiju identifikacije kognitivnih snaga i slabosti. Ovo testiranje vrši psihijatar ili drugi specijalisti (logoped, okupacioni terapeut ili psiholog) zavisno od tipa pretpostavljenog problema.

Dizajnirane su raznovrsne strategije koje mogu pomoći u poboljšanju kognitivnih funkcija.  One se kreću od jednostavnog pravljenja liste zadataka, preko  planiranja načina na koji provodite vreme, tako da biste preuzeli složene zadatke kada ste najbolje funkcionalni, pa sve do naprednih kompjuterizovanih programa dizajniranih za poboljšanje pamćenja i drugih kognitivnih funkcija.

Rezultati kliničkih studija su pokazali da su osobe koje su prošle ciljani rehabilitacioni program kognitivnih funkcija imale statistički značajan napredak u odnosu na one koje nisu. Nedavna studija sprovedena u Izralu je dokazala da se kompjuterski program za kognitivni trening (MindFit®) poboljšava memoriju kod ljudi sa MS-om.

Druge opcije za zaštitu i unapređenje kognitivih funkcija kod multiple skleroze

Jedan od najboljih načina da očuvate kognitivne funkcije i izbegnete nove lezije jeste uzimanje terapije koja modifikuje tok bolesti(ako imate relapsni oblik MS-a). Brojne studije koje su ispitivale ove lekove su pokazale njihovu korisnost u zaštiti kognitivnih funkcija.

Lekovi za očuvanje memorije i suplementi

Osobe sa MS-om i lekari koji se bave ovom bolešću se nadaju da lekovi poput onih koji se koriste za Alchajmerovu bolest mogu takođe da budu korisni za multiplu sklerozu. Neki od lekova koji se koriste kod Alchajmerove bolesti rade tako što blokiraju enzime koji razgrađuju neurotransmiter acetilholin.  Iako su nedavni izveštaji sugerisali da lek Donepezil(Aricept) može da pomogne kod MS-a, detaljna studija nije pokazala da ovaj lek može biti od koristi.

Dodatne studije lekova za Alchajmerovu bolest kao što su rivastigmine i memantine HCl takođe nisu pokazale jasnu korist. Neki neželjeni efekti mogu biti problemi sa stomakom i crevima, promene raspoloženja kao i teškoće uriniranja. Drugi se nadaju da bi biljni ekstrakt ginkgo biloba mogao biti od koristi, međutim, preliminarne stuidje nisu pokazale korist. Mnogi drugi suplementi se često promovišu da mogu poboljšati memoriju u opštoj populaciji, ali su podaci i dokazi veoma ograničeni, čak i za ljude bez MS-a. Razgovarajte sa svojim lekarom o bilo kojim lekovima ili suplementima koje možete uzeti.

Lečenje umora i slabosti

Lečenje umora, kada se on pojavi može imati efekta, ali da li ono može pomoći i pamćenju?
Ovo je teška oblast za istraživanje zbog različitosti mernih istrumenata i dokumentovanja kognitivnih promena, isto kao i zbog subjektivne prirode umora. Lek amantadin koji se koristi za lečenje umora nije ubedljivo koristan za kognitivna poboljsanja. Modafilin i armodafinil su često korišćeni kako za tretman umora tako i za poremećaje pažnje. Tretman umora farmakološkim i nefarmakološkim pristupima se može koristiti kod nekih osoba, i može da se koristi i okupaciona terapija vezano za tehnike čuvanja energije.

Nada za budućnost

Iako trenutno nema dokazanog načina kojim bi se mogle vratiti moždane funkcije, istraživači rade na ispitivanju različitih metodi za unapređenje opstanka oštećenih moždanih struktura, popravci i obnavljanju mijelina, čak i regeneracije nervnih ćelija. Dok se ove buduće zamisli ne ostvare, mi već imamo načine da početak kognitivnog propadanja odložimo i svedemo na minimum. Ovo uključuje izbegavanje faktora rizika, suočavanje sa izazovima koje oni donose, prilagodjavanje na ove promene i primenu strategija za prevazilaženje kognitivnih poremećaja kad god je to moguće.