Poteškoće u govoru

Poteškoće u govoru

Sa neurološkog gledišta, abnormalnosti govora mogu da budu poremećaji primarne govorne  funkcije (afazija) ili mehanički poremećaji u formiranju reči (dizartrija). Osobe sa afazijom mogu delimično ili u potpunosti izgubiti sposobnost da komuniciraju verbalnim putem ili putem pisanja, privremeno ili trajno i ovo može biti povezano sa gubitkom memorije. Osobe sa dizartrijom imaju teškoće zbog redukovane mišićne kontrole, često kao rezultat oštećenja centralnog nervnog sistema. Poremaćaji govora u MS-u obično podrazumevaju dizartriju, dok je prava afazija retka. Poremećaji u protoku neravnih impulsa slabe mišiće donjeg dela lica, usana, jezika i grla i kao rezultat toga javlja se dizartrija.

 

Ovo je izazvano lezijama u delu moždanog stabla. Najčešće, mnogobrojne male lezije u bilo kom od dva režnja mozga, poznata kao moždane hemisfere, rezultuju oslabljenom motornom kontrolom i koordinacijom ovih misića.

 

Dizartriju karakterišu slivanje govora, usporenost govora kao i problemi u izgovaranju reči.

Govor kod dizartrije može biti sa dugim pauzama između reči i rečenica sa gubitkom melodičnosti u govornoj produkciji kao i, sa druge strane, eksplozivan govor koji se opisuje kao povremene epizode glasnog, brzog govora. Ove dizatrije su karakteristične za lezije malog mozga. Koordinacija izmedju mišića zaduženih za artikulaciju i disanje, neophodna za kontrolu jačine zvuka kod dizartrije je poremećena.

 

Konsultacije logopeda su često potrebne kako bi se se ovi problemi smanjili vežbanjem i podučavanjem pacijenta da kompenzuju ove poremećaje. Neke vežbe mogu da ojačaju i poboljšalju funkciju mišića koji su zaduženi za stvaranje glasa ili mogu da poboljšalju disanje kroz relaksaciju pogođenih mišića. Logoped može naučiti pacijenta kako da usporen govor postane razumljiviji isto kao i tehnikama koje služe da poboljšalju način izgovaranja reči i skraćivanje pauza između reči. Jedna tehnika koja delimično pomaže jeste snimanje i slušanje svog glasa preko diktafona.

 

Kada su poremećaji govora toliko ozbiljni da ne mogu biti ispravljeni vežbama ili modicikacijom govora, alternativna sredstva produkcije govora mogu da povrate sposobnost komunikacije. Ovo se odnosi na tehnologiju koja pojačava glas sve do tehnologije alternativnih komunikacionih sistema kao što su kompjuterske table.

 

Ne postoje lekovi koji su namenjeni poboljšanju govornih fukncija. Međutim, lekovi koji uklanjaju simptome kao što su spasticitet mogu da obezbede delimično poboljšanje.