Šta koronavirus (COVID-19) znači za ljude koji žive s MS-om

Globalni saveti za ljude obolele od MS-a o COVID-19

COVID-19 je virusno respiratorna bolest uzrokovana novim korona virusom SARS CoV-2( u prevodu- teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2).

Izaziva ga novi koronavirus koji napada pluća, disajne puteve i organe. Virus prvi put uočen kod stanovništva u Kini u Decembru 2019 godine. Od tada se širi na druge delova sveta i doseže nivo svetske pandemije.

U vom trenutku imamo ograničene informacija kako COVID-19 utiče na ljude sa multiplom sklerozom (MS). Savete u nastavku razvili su MS neurolozi i eksperti za istraživanje iz organizacije MSIF-a ( MS internacionalno udruženje). Zasnovani su na osnovu mišljenja eksperata kao i preliminarnih rezultata koji se još uvek obrađuju i koji će biti ponovo razmatrani i dopunjivani kako se dalji dokazi o COVID-19 budu razvijali.

Pozivamo ljude sa MS-om kao i lekare da uzmu učešća u COVID-19 i MS globalnom istraživanju kako bi neke odgovore dobili brže. Ukoliko želite da učestvujete posetite link

Saveti za ljude obolele od MS-a

Ljudi sa sa već postojećim plućnim i srčanim bolestima i oni stariji od 60 godina češće imaju komplikacije i češće razvijaju teže simptome uzorkovane COVID-19 virusom. U ovu grupu će biti uključeni mnogi ljudi koji žive sa MS-om, posebno oni sa dodatnim zdravstvenim problemima i poteškoćama u mobilnosti.

Trenutni dokazi upućuju na to da sama dijagnoza multiple skleroze ne povećava rizik od umiranja usled COVID-19. Međutim, moguće dugoročne posledice nastale usled same bolesti mogu da učine ljude koji boluju od MS-a podložnijim razvijanju težih oblika COVID-19. Rizik za odlazak u bolnicu zbog koronavirusa se povećava sa starošću, progresivnom MS i većim stepenom onesposobljenosti.

Svim ljudima koji boluju od MS-a savetuje se da posebno obrate pažnju na smernice za smanjenje rizika od infekcije COVID-19. Preporuke Svetske zdravstvene organizacije uključuju:

  • Često pranje ruku sapunom i toplom vodom ili drugim dezinfekcionim sredstvom na bazi alkohola
  • Izbegavajte bilo kakav kontakt sa očima, nosem ili ustima ukoliko Vam ruke nisu dezinfikovane.
  • Izbegavanje mesta na kojima je gužva
  • Držite odstojanje minumum 1 metar od drugih ljudi, posebno onih koji imaju simptome kašlja ili kijanja.
  • U slučaju kašljanja ili kijanja, pokrijte nos i usta savijenim laktom ili maramicom.
  • Praktikujte mere prevencije i prilikom pripreme hrane korišćenjem različitih daska za sečenje svežeg mesa ili već kuvane hrane i dobro perite ruke u toku same pripreme hrane.

Kao dodatne mere prevencije, preporučujemo da bi ljudi oboleli od MS-a trebalo da:

  • Nositi masku na javnim mestima i osigurajte se da masku nosite pravilno (prema instrukcijama).
  • Izbegavaju javne skupove i okupljanja
  • Izbegavaju korišćenje javnog prevoza koliko god je to moguće
  • Ako je moguće, koristite alternative za rutinske medicinske preglede uživo (na primer, alternativa može biti u vidu telefonskog sastanka).

Izvesne grupe ljudi sa MS-om mogu biti izložene većoj opasnosti da razviju veoma teške oblike COVID-19. Sledeće grupe bi trebale posebno da vode računa kako bi se smanjila njihova izloženost virusu:

  • Osobe sa progresivnom MS
  • Osobe sa MS starije od 60 godina
  • Osobe sa višim stepenom invaliditeta (na primer, ocena EDSS od 6 ili viša)
  • Osobe sa bolestima srca ili pluća

Negovatelji i članovi porodice koji žive ili redovno posećuju osobu sa MS-om koje pripadaju jednoj od navedenih grupa  takođe bi trebalo da poštuju ove preporuke kako bi umanjili šansu za unošenje infekcije COVID-19 u njihov dom.

Nacionalne mere koje postoje u mnogim delovima sveta mogu biti ublažene u narednim nedeljama i mesecima. Dok se naše razumevanje koronavirusa ne poboljša, osobe sa MS- om u grupama visokog rizika i njihovi negovatelji trebalo bi da nastave da slede savete da bi smanjili rizik od zaraze COVID-19.

Saveti u vezi sa terapijama za modifikovanje toka MS bolesti (DMT)

Mnoge terapije za modifikovanje toka bolesti (DMT) deluju tako što ili vrše supresiju ili modifikaciju imunološkog sistema. Neki lekovi za MS mogu povećati verovatnoću za razvoj komplikacija od infekcije COVID-19, ali taj rizik mora biti izbalansiran sa rizikom prekida ili odlaganja lečenja. Preporučujemo da:

  • Osobe sa MS-om koje trenutno primaju neku DMT terapiju nastave sa njom
  • Osobe kod kojih se razviju simptomi COVID-a 19 ili se potvdi da su pozitvni nakon testiranja na COVID 19, treba da razgovaraju o MS terapiji sa svojim lekarom ili drugim zdravstvenim radnikom koji je prati dijagnozu i negu.
  • Pre nego što započnu s bilo kojim novim DMT-om, osobe sa MS-om bi trebalo da razgovaraju sa svojim lekarima o tome koja je bi terapija bila najbolji izbor imajući u vidu individualni tok bolesti i aktivnost bolesti s obzirom na rizik od COVID-19 u regionu. Sledeće preporuke treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluka:
    • Interferoni i glatiramer acetat verovatno neće negativno uticati na težinu COVID-19. Postoje preliminarni dokazi da interferoni mogu smanjiti potrebu za hospitalizacijom zbog COVID-19.
    • Ograničeni raspoloživi dokazi upućuju na to da osobe sa MS-om koje uzimaju dimetil fumarat, teriflunomid, fingolimod i siponimod nemaju povećan rizik od težih simptoma COVID-19 ili smrti.
    • Terapije koje ciljaju CD20 – ocrelizumab i rituximab – mogu biti povezane sa povećanom šansom prijema u bolnicu ili da zahtevaju intenzivno lečenje. Ovi preliminarni nalazi zahtevaju dalju istragu.
    • Više informacija o upotrebi natalizumaba, alemtuzumaba i cladribina tokom pandemije COVID-19 je neophodno da bi mogla da se napravi bilo kakva procena njihove bezbednosti.
  • Osobe sa MS-om koje trenutno uzimaju ocrelizumab, rituximab, ofatumumab ili ublituximab, trebalo bi da se izoluju što je više moguće kako bi umanjili rizik od infekcije i zaraze.
  • Osobe sa MS-om koje trenutno uzimaju alemtuzumab ili cladribine trebalo bi da razgovaraju sa svojim lekarom o svojim laboratorijskim nalazima koji pokazuju trenutni broj limfocita. Ako se njihov broj smatra malim, trebalo bi se izolovati što je više moguće kako bi se smanjio rizik.

Preporuke za odlaganje druge ili daljih doza alemtuzumab-a, cladribin-a, ocrelizuma i rituximab-a zbog epidemije COVID-19 se razlikuju među zemljama. Ljudi koji uzimaju ove lekove i treba im naredna doza treba da se konsultuju sa svojim lekarom o rizicima i prednostima odlaganja lečenja.

Saveti u vezi lecenja aHSCT

Autologno hematopoetsko lečenje matičnim ćelijama (aHSCT) uključuje intenzivnuhemioterapiju. Ovo ozbiljno oslabljuje imunološki sistem tokom određenog vremena. Osobe koje su nedavno bile podvrgnute lečenju trebalo bi da produže period u kojem ostaju u izolaciji tokom pandemije  COVID-19. Ljudi koji bi tek trebalo da se podvrgnu lečenju trebalo bi da razmotre odlaganje postupka u konsultaciji sa svojim lekarom

Saveti u vezi relapsa i drugih zdravstvenih problema

Osobe sa MS-om bi i dalje trebale da potraže lekarsku pomoć ako osete promene u svom zdravstvenom stanju koje bi mogle da ukažu na postojanje relapsa ili nekih drugih zdravstvenih problema, poput infekcije.

Upotrebu kortikosteroida za lečenje relapsa treba pažljivo razmotriti i koristiti samo za ozbiljne relapse. Tamo gde je to moguće, odluku treba da donese neurolog iskusan u lečenju MS-a. Osobe koje su primile kortikoisteroide  treba da budu obazrive i možda da razmotre samoizolaciju tokom odgovarajućeg vremena kako bi umanjile rizik od COVID-19.

Osobe sa MS-om bi trebalo da nastave da učestvuju u rehabilitacionim aktivnostima i ostanu aktivne što je više moguće tokom pandemije. To se može postići daljinskim sesijama ako su dostupne ili u klinikama sve dok pomenute ustanove preduzimaju mere predostrožnosti kako bi ograničile širenje COVID-19. Takođe, one osobe zabrinute zbog svog mentalnog zdravlja bi trebalo  da potraže savet od svog lekara.

Saveti za decu ili trudnice sa MS-om

U ovom trenutku ne postoje posebni saveti za žene sa MS-om koje su trudne. Na web stranici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti postoje opšte informacije o COVID-19 i trudnoći  US Centre for Disease Control and Prevention website.

Ne postoje posebni saveti za decu sa MS-om. Oni bi trebalo da slede već gore pomenute savete za osobe sa MS-om.

 

Ove preporuke su razvijenje u saradnji sa:

*MS neurologists and specialists

Professor Brenda Banwell, Chair of MSIF’s International Medical and Scientific Advisory Board – University of Pennsylvania, USA

Professor Simon Broadley – Griffith University and Gold Coast Hospital, Queensland, Australia

Professor Olga Ciccarelli – Institute of Neurology, UCL, UK

Dr Huang Dehui – Chinese PLA General Hospital, China

Dr Fernando Hamuy Diaz de Bedoya, President of LACTRIMS – Universidad Nacional de Asuncion, Paraguay

Professor Andrew Chan – Bern University Hospital, Switzerland

Professor Jeffrey Cohen, President of ACTRIMS – Cleveland Clinic Mellen Center for MS, USA

Dr Jorge Correale, Deputy Chair of MSIF’s International Medical and Scientific Advisory Board – FLENI, Argentina

Professor Giancarlo Comi – IRCCS Ospedale San Raffaele, Italy

Professor Kazuo Fujihara, President of PACTRIMS – Fukushima Medical University School of Medicine, Japan

Professor Gavin Giovannoni, Barts and The London School of Medicine and Dentistry, Queen Mary University of London, UK

Professor Bernhard Hemmer, President of ECTRIMS – Technische Universität München, Germany

Professor Joep Killestein, Amsterdam UMC, Netherlands

Professor Daphne Kos, President of RIMS – KU Leuven, National MS Center Melsbroek, Belgium

Dr Céline Louapre – Sorbonne Université, France

Professor Catherine Lubetzki – ICM, France

Professor Aaron Miller – Chairman, National Medical Advisory Committee, National MS Society (US); Icahn School of Medicine at Mount Sinai, USA

Dr Mohammad Ali Sahraian- MS Research Center, Neuroscience Institute, Tehran University of Medical Sciences, Iran

Professor Marco Salvetti – Sapienza University, Italy

Dr Joost Smolders – ErasmusMC, Netherlands

Professor Per Soelberg Sørensen – University of Copenhagen, Denmark

Professor Maria-Pia Sormani, on behalf of the Italian MuSC-19 study – University of Genoa, Italy,

Professor Bassem Yamout, President of MENACTRIMS – American University of Beirut Medical Center, Lebanon

Professor Frauke Zipp, Johannes Gutenberg  University Medical Center in Mainz, Germany

 

 

**MSIF member organisations

Dr Clare Walton, Nick Rijke, Victoria Gilbert, Peer Baneke – MS International Federation

Phillip Anderson – MS Society (UK)

Pedro Carrascal – Esclerosis Múltiple España (Spain)

Dr Tim Coetzee, Dr Doug Landsman, Julie Fiol, Kathleen Costello – National MS Society (US)

Professor Judith Haas – Deutsche Multiple Sklerose Gesellschaft Bundesverband e.V (Germany)

Dr Kirstin Heutinck – Stichting MS Research (Netherlands)

Dr Pam Kanellis – MS Society of Canada

Nora Kriauzaitė – European MS Platform

Dr Marc Lutz – La Société suisse de la sclérose en plaques (Switzerland)

Marie Lynning – Scleroseforeningen (Denmark)

Dr Julia Morahan – MS Research Australia

Dr Emmanuelle Plassart-Schiess – ARSEP Fondation (France)

Dr Paola Zaratin – Associazione Italiana Sclerosi Multipla Onlus (Italy)

Korišćeni su sledeći izvori:

Comments are closed.
Pronađite nas i na ..
Popunite anketu
MS priče