Saveti za obolele od MS-a o COVID-19

COVID-19 je bolest koja utiče na pluća, disajne I druge organe. Uzrokovana novim koronavirusom (SARS CoV-2).

Savete koji su ovde predstavljeni su sačinili MS specijalisti* i stručnjaci* u ovoj oblasti. Zasnivaju se na dokazima kako COVID-19 utiče na ljude sa multiplom sklerozom (MS), kao i na mišljenjima eksperata. Ovi saveti će iznova biti dopunjeni sa novim saznanjima o bolesti COVID-19 i SARS-CoV2.

Ažurirano: 04.06.2021.

Sadržaj:

  • Saveti za ljude sa MS-om
  • Saveti vezani za terapije koje modifikuju tok bolesti (DMT)
  • Saveti vezani za relapse I druge zdravstvene probleme
  • COVID-19 vakcine i MS
  • Vakcinacija i saveti za mlade ljude
  • Preporuke za vreme vakcine u odnosu na DMT lekove

 

Saveti za ljude sa MS-om

Trenutna istraživanja pokazuju da sama dijagnoza MS-a ne čini nekoga podložnijim zaražavanju, ne doprinosi verovatnijem razvijanju teže kliničke slike ili nastupanju smrtnog ishoda u odnosu na tu verovatnoću u opštoj populaciji. Međutim, sledeće grupe ljudi sa MS-om su podložnije razvijanju teže kliničke slike:

  • Pacijenti sa progresivnim tipom MS-a
  • MS pacijenti iznad 60 godina
  • Muškarci koji boluju od MS-a
  • Ljudi afričkog porekla i moguće ljudi iz južne Azije sa MS-om
  • Pacijenti sa većim stepenom invaliditeta (na primer, EDSS 6 ili iznad, što je u korelaciji sa potrebom da se koristi štap pri hodanju)
  • Gojaznost, dijabetes ili bolesti srca i pluća
  • Pacijenti koji koriste neke od terapija koje modifikuju tok bolesti (pogledati niže)

Za sve ljude sa MS-om preporučeno je da prate smernice Svetske zdravstvene organizacije za smanjenje rizika od zaraze koronavirusom. Ljudi koji se nalaze u kritičnim grupama bi trebalo posebno da obrate pažnju na sledeće mere:

  • Držite fizičku distancu od najmanje 1,5 metara *** razmaka između sebe i drugih, kako biste smanjili rizik od infekcije kada drugi kašlju, kijaju ili govore. Ovo je posebno važno kada ste u zatvorenom, ali se odnosi i na boravak na otvorenom.
  • Nošenje maske treba da postane rutinska aktivnost prilikom boravka u blizini drugih ljudi, a pridržavajte se ovih uputsava da biste je pravilno koristili.
  • Izbegavajte odlazak u gužvu, posebno ako je to u zatvorenom prostoru i slabo provetreno. Tamo gde to nije moguće izbeći, obavezno nosite masku i vežbajte socijalno distanciranje.
  • Često perite ruke vodom i sapunom ili sredstvima na bazi alkohola (70% alkohol se smatra najefikasnijim).
  • Izbegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta ako Vam ruke nisu čiste.
  • Pri kašljanju i kijanju pokrijte usta i nos savijenim laktom ili maramicom.
  • Često čistite i dezinfikujte površine, posebno one koje se redovno dodiruju.
  • Razgovarajte sa svojim lekarom o optimalnim planovima nege, putem video konsultacija ili ličnih poseta tamo gde je to potrebno. Ne treba izbegavati posete zdravstvenim klinikama / centrima i bolnicama ako se preporučuju na osnovu trenutnih zdravstvenih potreba.
  • Budite aktivni i pokušajte da učestvujete u aktivnostima koje će poboljšati Vaše mentalno zdravlje i blagostanje. Podstiču se fizičke vežbe i društvene aktivnosti koje se mogu odvijati napolju i uz socijalno distanciranje.

Negovatelji i članovi porodice koji žive sa osobom sa MS-om ili redovno posećuju osobe sa MS-om koje pripadaju nekoj grupi sa većim rizikom takođe bi trebalo da slede ove preporuke kako bi smanjili šansu za unošenje infekcije COVID-19 u kuću.

Savete za trudnice koje imaju MS

U ovom trenutku ne postoje specifični saveti za žene koje imaju MS i koje su u drugom stanju. Postoje opšte smernice koje je pružila Svetska Zdravstvena Organizacija. Bitno je napomenuti da COVID-19 može dovesti do prevremenog rođenja i da može ozbiljno da ugrozi zdravstveno stanje majke.

Saveti vezani za terapije koje modifikuju tok bolesti

Mnoge terapije za modifikovanje bolesti (DMT) deluju imunosupresivno ili tako što modifikuju imunološki sistem. Neki lekovi za MS mogu povećati verovatnoću razvoja komplikacija kod bolesti COVID-19, ali ovaj rizik treba uporediti sa rizicima prestanka ili odlaganja lečenja.

Preporučujemo ljudima sa MS-om koji trenutno koriste neki DMT da nastave sa lečenjem, osim ako im lekar ne savetuje da zaustave primenu leka.

Ljudi koji razviju simptome bolesti COVID-19 ili imaju pozitivan test, trebalo bi da se konsultuju o svojoj terapiji sa svojim lekarima.

Pre započinjanja bilo kog novog DMT-a ili promene postojećeg, ljudima sa MS-om se preopručuje da razgovaraju sa svojim neurologom koja terapija je najbolji izbor u datim okolnostima. Ova odluka bi trebala, između ostalog, uzeti u obzir sledeće informacije:

  • Tok i aktivnost bolesti
  • Rizike i koristi koji su obično povezani sa različitim opcijama lečenja
  • Dodatni rizici povezani sa bolešću COVID-19, kao što su:
    • Prisustvo drugih faktora, kao što su starija dob, gojaznost, već postojeća plućne ili kardiovaskularne bolesti, progresivna MS, etnička pripadnost sa većim rizikom, kao što je gore navedeno
    • Trenutni i očekivani budući rizik od koronavirusa u lokalnom području
    • Rizik od izloženosti koranavirusu zbog životnog stila, na primer da li postoji mogućnost samoizolacije ili je rad u okruženju visokog rizika
    • Novi dokazi o potencijalnoj interakciji između nekih tretmana i ozbiljnosti COVID-19
    • Prethodna infekcija koronavirusom
    • Dostupnost i pristup vakcini protiv bolesti COVID-19

 

Uticaj DMT-a na težinu COVID-19

Interferoni i glatiramer acetat verovatno neće uticati negativno na težinu infekcije koronavirusom. Postoje neki preliminarni podaci koji ukazuju da interferoni mogu smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Dostupni dokazi sugerišu da pacijenti koji uzimaju dimetil fumarat, teriflunomid, fingolimod, siponimod i natalizumab nemaju povećan rizik od ozbiljnijih simptoma bolesti COVID-19. Malo je verovatno da će ljudi sa MS-om koji uzimaju ozanimod ili ponesimod imati povećan rizik, jer se pretpostavlja da su sličani siponimodu i fingolimodu.

Postoje neki dokazi da terapije koje ciljaju CD20 – okrelizumab, rituksimab  i ofatumumab– mogu biti povezane sa povećanom šansom za razvijanje ozbiljnije kliničke slike usled infekcije koronavirusom, uključujući veći rizik za hospitalizaciju. Međutim, ove terapije i dalje treba smatrati opcijom za lečenje MS-a tokom pandemije. Ljudi sa MS-om koji ih uzimaju (ili ublituksimab koji deluje na isti način) trebalo bi da budu posebno oprezni u pogledu gore navedenih saveta kako bi smanjili rizik od infekcije.

Za bilo kakvu procenu bezbednosti potrebno je više podataka o upotrebi alemtuzumaba i kladribina tokom pandemije COVID-19.

Preporuke za odlaganje druge ili naredne doze alemtuzumaba, kladribina, okrelizumaba i rituksimaba zbog izbijanja pandemije razlikuju se među zemljama. Ljudi koji uzimaju ove lekove i treba da prime sledeću dozu treba da se konsultuju sa svojim neurologom o rizicima i prednostima odlaganja lečenja. Ljudima sa MS-om se izrazito preporučuje da ne prekidaju lečenje bez saveta svog kliničara.

 

Saveti u vezi lečenja aHSCT

Autologno hematopoetsko lečenje matičnim ćelijama (aHSCT) uključuje intenzivnu hemoterapiju. Ovakav vid terapije umnogome oslabljuje imunološki sistem tokom određenog vremena. Osobe koje su nedavno bile podvrgnute lečenju trebalo bi da produže period u kojem ostaju u izolaciji tokom pandemije COVID-19. Ljudi koji bi tek trebalo da se podvrgnu lečenju trebalo bi da razmotre odlaganje postupka u konsultaciji sa svojim lekarom. Ukoliko je procedura u toku, hemoterapija bi trebalo da se daje u sobama izolovanim od ostalih pacijenata.

 

Saveti vezani za relapse i druge zdravstvene probleme

Ljudi sa MS-om treba da zatraže kosultaciju sa lekarom ukoliko dođe do promena koje mogu nagovestiti relaps ili neke druge zdravstvene probleme kao što su neke infekcije. To se može učiniti korišćenjem alternativa ličnim posetama klinikama (kao što su telefonske ili video konsultacije) ako je ta opcija dostupna. U mnogim slučajevima moguće je upravljati recidivima od kuće.

Upotrebu kortikosteroida za lečenje treba pažljivo razmotriti i koristiti samo za relapse koji zahtevaju intervenciju. Postoje neki dokazi da primanje steroida u visokim dozama u mesecu pre infekcije koronavirusom povećava rizik od ozbiljnije forme bolesti koja zahteva bolničko lečenje. Gde je moguće, odluku treba doneti sa neurologom specijalizovanim za lečenje MS-a. Ljudi koji se leče steroidima zbog pogoršanja treba da budu na oprezu i možda da razmotre mogućnost samoizolacije najmanje mesec dana kako bi smanjili rizik od COVID-a. Imajte na umu da kada se neko zarazi koronavirusom, steroidi se mogu koristiti za lečenje kako bi se umanjio prekomerni imunološki odgovor koji se često naziva „citokinskom olujom“. Međutim, steroidi i doze koji se koriste u ovom slučaju razlikuju se od onih za tretiranje relapsa.

Ljudima koji boluju od MS-a se savetuje da nastave da učestvuju u rehabilitaciji i da ostanu aktivni koliko god je to moguće. Ovo se može postići preko online sesija ili u okviru klinika/zdravstvenih centara sve dok se pacijenti pridržavaju mera predostrožnosti kako bi se zaštitili i kako bi smanjili prenos virusa. Ljudi zabrinuti za svoje mentalno zdravlje svakako treba da potraže savet specijaliste.

 

Vakcina protiv sezonskog gripa

Vakcina protiv gripa je sigurna i preporučuje se osobama sa MS-om. Za zemlje gde počinje sezona gripa, ljudima sa MS-om preporučujemo da prime sezonsku vakcinu protiv gripa ako je dostupna.

 

COVID-19 vakcine i MS

U ovom odeljku ćemo pregledati trenutne tipove vakcina i razgovarati o vremenu vakcinacije i primeni terapije koja modifikuje tok bolesti. S obzirom na ozbiljnost bolesti COVID-19 – koji nosi rizik od smrtnosti od 1-3%, kao i rizik od ozbiljnih i dugotrajnih posledica – želimo da naglasimo sledeće ključne tačke:

  • Svi ljudi sa MS-om treba da se vakcinišu protiv koronavirusa
  • Osobe sa MS-om bi trebalo da se vakcinišu čim im vakcina postane dostupna
  • Čak i nakon primljene vakcine, važno je i dalje preduzimati mere predostrožnosti koje se odnose na nošenje maske za lice, socijalno distanciranje i pranje ruku.

Postoji nekoliko vakcina koje se koriste u različitim zemljama sveta, a nove se redovno odobravaju. Umesto da procenjujemo svaku vakcinu pojedinačno, u nastavku smo naveli informacije o glavnim vrstama vakcina protiv bolesti COVID-19 koje se koriste i razvijaju. Ova uputstva se zasnivaju na trenutno dostupnim informacijama i ažuriraćemo ih kad novi podaci postanu dostupni. Širenje SARS-CoV-2 virusa je pod uticajem novih varijanti, dok se trenutno vrše istraživanja koliko dobru zaštitu pružaju postojeće vakcine.

Ne znamo koliko je osoba u kliničkim ispitivanjima vakcina protiv koronavirusa imalo MS, tako da su naša uputstva zato zasnovana na podacima iz opšte populacije u kliničkim ispitivanjima ovih vakcina, istraživanjima o efektima drugih vakcina na osobe sa MS-om kao i na novim podacima o bezbednosti i efikasnosti vakcina protiv korona virusa specifičnih za osobe sa MS-om.

Astrazeneca i Johnson & Johnson (J&J) COVID-19  vakcine – važni podaci

Svesni smo da neke zemlje pauziraju upotrebu vakcina Astrazeneca i Johnson & Johnson (J&J) COVID-19, a druge zemlje su izdale posebna zdravstvena upozorenja. Vakcine Astrazeneca i u manjoj meri J&J povezane su sa retkim neželjenim efektima, poznatim kao tromboza izazvana vakcinom i trombocitopenija, što može dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Ovi krvni ugrušci mogu se javiti u mozgu (cerebralna venska sinusna tromboza – CVST), u nogama ili stomaku (duboka venska tromboza – DVT) ili u plućima (plućna embolija). Ljudi koji su primili vakcinu Astrazeneca ili J&J i razviju jaku glavobolju, bolove u stomaku, nogu ili otežano disanje u roku od tri nedelje nakon vakcinacije, treba odmah da potraže medicinsku pomoć.

Istraga je u vrlo ranoj fazi, ali trenutno se ne čini da postoji dodatni rizik od zgrušavanja krvi za ljude sa MS-on. MSIF-ova ekspertska grupa nastavlja da nadgleda situaciju i brzo ćemo obavestiti o svim potencijalnim bezbednosnim problemima specifičnim za one koji žive sa MS.

Vrste vakcina i njihovi mehanizmi delovanja

Vakcine deluju tako što koriste deo virusa (kao što je njegov genetski kod ili ’spike protein’) ili inaktiviranu ili oslabljenu verziju virusa da podstaknu odgovor ljudskog imunološkog sistema. Zauzvrat, ovo dovodi do toga da telo proizvodi antitela i T-ćelije (posebna populacija belih krvnih zrnaca) za borbu protiv virusa, sprečavajući ga da uđe i zarazi druge ćelije u telu. Ove vakcine ne dovode do bilo kakvih genetskih promena u našem telu, neće ući u mozak i ne mogu da menjaju genetski kod fetusa. Trenutno postoji pet različitih vrsta vakcina protiv koronavirusa u upotrebi ili u razvoju koje deluju na različite načine (sa primerima u nastavku). Korisni program za praćenje vakcina protiv koronavirusa može se naći na: https://covid19.trackvaccines.org/

  1. RNK vakcine (iRNK- informaciona RNK, na eng. mRNA – messenger RNA) sadrže genetski kod za sintezu „spike“ proteina koronavirusa u formi „iRNK“ (vrsta privremene genetske poruke), koja je umetnuta u sitne masne kapljice koje služe za isporuku. iRNK usmerava proizvodnju „spike“  proteina, koji imuni sistem onda prepoznaje i cilja odnosno stvara antitela i T ćelije.
    • Pfizer-BioNTech (Comirnaty)
    • Moderna (Moderna mRNA)
  1. Vektorske vakcine sa virusom koji se ne umnožava u ćeliji sadrže sekvencu genetskog koda „spike“ protena u samom virusnom vektoru. Ove vektore je najbolje razumeti samo kao omotač i mehanizam isporuke virusa (obično adenovirusa), ali im nedostaju delovi koji su neophodni za replikaciju virusa, tako da oni nikada ne mogu da izazovu infekciju. Slično RNK vakcinama, virusne vektorske vakcine regulišu proizvodnju pomenutog proteina tako da imuni sistem može da ga prepozna i da stvori imuni odgovor na njega.
    • AstraZeneca / Oksford (AZD1222)
    • Serum Institut Indija (Covishield)
    • Istraživački institut Gamaleja (Gam-COVID-Vac ili Sputnik V)
    • Janssen/Johnson & Johnson (Ad26,COV2.S)
  1. Inaktivisane virusne vakcine sadrže u sebi ceo inaktivisan koronavirus. Koronavirus je „ubijen“ tako da ne može da uđe u ćelije i da se umnožava i ne može da izazove infekciju COVID-19. Imuni sistem prepoznaje ceo virus, iako je inaktiviran.
    • Sinovac (CoronaVac)
    • Sinopharm (BBIBP-CorV)
  1. Proteinske vakcine imaju u sebi sam „spike“ protein koronavirusa (a ne genetski kod), zajedno sa nečim što pojačava imuni sistem („adjuvans“) kako bi se osiguralo da je „spike“ protein targetiran.
    • Novavak (NVKS-CoV2373)
  1. U živim oslabljenim vakcinama koristi se oslabljeni virus, ali i dalje sa sposobnošću razmnožavanja. Takve vakcine deluju uzrokujući blagu infekciju kod ljudi sa normalnom imunološkom funkcijom. Oni mogu biti opasni za osobu sa kompromitovanim imunološkim sistemom, pa ne bi bili pogodni za mnoge ljude sa MS-om zbog načina na koji rade neki tretmani koji modifikuju bolest.
    • Trenutno (jun 2021.) ne postoje žive oslabljene COVID-19 vakcine – one se samo istražuju.

Sledeće smernice se odnose na RNK, vektorske (bez umnožavanja virusa), inaktivisane i proteinske COVID-19 vakcine (tipovi 1-4 navedeni gore).

Ljudi sa MS-om treba da prime vakcinu protiv koronavirusa

Istraživanja su nam pokazala da su COVID-19 vakcine sigurne i efikasne. Kao i druge medicinske odluke, odluku o vakcini najbolje je doneti u dogovoru sa svojim lekarom.

Preporuke su vakcinacija čim vakcine postanu dostupne. Rizik od bolesti COVID-19 nadmašuje svaki potencijalni rizik od vakcine. Pored toga, članovi istog domaćinstva i bliski kontakti takođe treba da prime vakcinu što je pre moguće kako bi povećali zaštitu.

Većina COVID-19 vakcina zahteva dve doze2, a tamo gde je to slučaj, morate slediti smernice svoje zemlje o vremenu druge doze.. Vakcina Johnson & Johnson (J&J) zahteva jednu dozu. Koju god vakcinu da primite, neophodno je da prođu 2 nedelje nakon primanja jedine ili druge doze pre nego što se smatrate imunizovanim (zaštićenim).

2- U nekim zemljama vam može biti ponuđena treća doza ako ste pod ozbiljnom imunosupresijom. U tom slučaju sledite smernice svoje zemlje o vremenu primene treće doze.  

Ako ste imali COVID-19 i oporavili se, takođe bi trebalo da se vakcinišete, jer  jer osobe koje su prelažele COVID-19 se mogu ponovo zaraziti. Uobičajena je praksa čekati dok se ne oporavite od bolesti pre vakcinacije. Ali ipak treba da se vakcinišete što pre nakon oporavka, poštujući vladine smernice u Vašoj zemlji.

Ne znamo koliko dugo je osoba zaštićena od koronavirusa nakon vakcinacije, iako podaci kliničkih ispitivanja pokazuju da je zaštita visoka najmanje nekoliko meseci. U budućnosti će biti potrebne ponovljene doze vakcina protiv koronavirusa, slično vakcini protiv gripa.

Nema dokaza da su ljudi sa MS-om izloženiji većem riziku od komplikacija od RNK vakcina, vektroskih vakcina sa virusom koji se ne umnožava, vakcina sa inaktivisanim virusiom ili proteinskih vakcina (1-4), u poređenju sa opštom populacijom.

Ne postoji vakcina koja bi bila specifična preporuka za osobe sa MS-om. Nijedna postojeća vakcina ne sadrži živ virus i neće izazvati bolest COVID-19. Ne postoji zabrinutost da bi ovi tipovi vakcina mogli da izazovu relaps ili da pogoršaju hronične simptome MS-a.

Međutim, ljudi sa MS-om treba da izbegavaju žive oslabljene vakcine (5). S obzirom na to da u budućnosti mogu biti razvijene COVID-19 vakcine koje koriste ovu tehnologiju, važno je znati koja Vam se COVID-19 vakcina nudi.

Nije potrebna samoizolacija nakon vakcinacije. Vakcine mogu imati neželjena dejstva, uključujući temperaturu ili umor, koja ne bi trebalo da traju više od nekoliko dana nakon vakcinacije. Groznica može privremeno pogoršati MS simptome, ali oni će se vratiti na prethodni nivo nakon što groznica prođe. Čak i ako imate neželjene efekte nakon prve doze, važno je da primite i drugu dozu vakcine (za vakcine kojima su potrebne dve doze) da bi ona bila u potpunosti efikasna. Pojavljivanje neželjenih efekata, poput groznice, nelagodnosti u mišićima i umora, znak su da vakcina radi svoj posao (tera vaše telo da reaguje na virus, i zbog toga počinje da vas štiti).

Vakcine protiv koronavirusa su bezbedne  za osobe sa MS-om koje koriste lekove za modifikovanje toka bolesti (DMT)

Nastavite sa uzimanjem terapije, osim ako Vam neurolog ne savetuje da je prekinete ili odložite. Naglo zaustavljanje nekih DMT-a može prouzrokovati ozbiljno pogoršanje MS-a.

  • Neki DMT lekovi mogu smanjiti efikasnost vakcinacije protiv COVID-19

Postoje dokazi da ljudi koji uzimaju neke vrste DMT (fingolimod, siponimod, ozanimod, ponesimod, okrelizumab, rituksimab, ofatumumab) mogu imati smanjeni odgovor antitela na vakcine. Podaci su do sada ograničeni, ali su u skladu sa onim što očekujemo, s obzirom na dejstvo terapija.

Imajte na umu da postoji čitav niz različitih testova na antitela koja se koriste za merenje odgovora na COVID-19 vakcine. Trenutno ne postoji globalni sporazum o tome koja su antitela najbolja za nadgledanje vakcine prilikom odgovora i predviđanje zaštite od COVID-19.

  • Ako primate neku od ovih MS terapija, test na antitela može pokazati nizak ili nikakav odgovor. To ne znači da je vakcina neefikasna. Antitela su samo jedan deo imunološkog odgovora na vakcinaciju. Postoje i druge komponente imunološkog sistema koje vakcina pokreće i mogu doprineti zaštiti. Vakcine COVID-19 mogu takođe aktivirati T-ćelije, koje predstavljaju zaštititu od COVID-19. Ovaj odgovor T-ćelija se ne meri u testovima na antitela. I dalje preporučujemo osoboma koje koriste ove lekove da se vakcinišu, ali imajte na umu da i dalje možete biti osetljivi na infekciju i preduzmite mere predostrožnosti protiv infekcije COVID-19.
  • Odlaganje početka DMT-a ili promena vremena primanja DMT-je strategija koja omogućava da vakcina bude u potpunosti efikasna

Ako možete da planirate kada ćete primiti vakcinu, razgovarajte sa neurologom o tome kako i da li treba koordinirati vreme vakcine sa vremenom DMT-a – ako ste na nekoj MS terapiji gde je ovo relevantno  (pogledajte odeljak na kraju ovog dokumenta)Ovo bi trebalo da osigura da vakcina i bude što je moguće efikasnija u stvaranju imuniteta na koronavirus.

S obzirom na potencijalne ozbiljne zdravstvene posledice bolesti COVID-19, primanje vakcine kada postane dostupna može biti važnije od optimalnog određivanja vremena vakcine sa DMT-om. Čak i kada primite vakcinu, važno je da i dalje preduzimate mere predostrožnosti protiv COVID-19. Čak i kada ste vakcinisani, i dalje se možete zaraziti i preneti virus drugima. Ovo je još verovatnije u slučaju korišćenja DMT lekova  koji mogu smanjiti efikasnost vakcina (fingolimod, siponimod, ozanimod, ponesimod, okrelizumab, rituksimab, ofatumumab). Najsigurniji pristup je osigurati da su vaši najbliži u potpunosti vakcinisani i da i dalje nosite maske, vežbate socijalno distanciranje, perete ruke i sledite smernice svoje zemlje o testiranju na COVID-19 kada je to potrebno.

Saveti za vakcinaciju za mlade

Sledeće smernice za mlade odnose se na vakcine koje su trenutno odobrene za upotrebu za ovu starosnu grupu i treba ih pročitati zajedno sa gore navedenim opštim savetima. Mladi od 12 do 17 godina treba da se vakcinišu protiv COVID-19. Nauka nam je pokazala da su COVID-19 vakcine sigurne i efikasne. Neke zemlje preporučuju vakcinaciju za svu decu i adolescente starosti 12 i više godina (koja nemaju „kontraindikacije“ – medicinski razlog koji ih sprečava da prime vakcinu) korišćenjem jedne od COVID-19 vakcina koja je odobrena za ovu starosnu grupa. Vakcinacija ove starosne grupe dovodi nas korak bliže okončanju pandemije i pruža dodatnu zaštitu za najugroženije među nama.

Mladi ljudi su pod rizikom razvijanja težeg oblika COVID-19

Slučajevi infekcije COVID-19 rastu kod dece i adolescenata. Iako je većina infekcija COVID-19 kod dece i adolescenata blaga, neke infekcije su teške ili čak fatalne. Pored zdravstvenih rizika zbog infekcije, deca i adolescenti su u riziku nastajanja Multisistemskog inflamatornog sindroma kod dece (MIS-C) dve do šest nedelja nakon infekcije COVID-19. MIS-C je stanje u kome može doći do zapaljenskog procesa u različitim delovima tela, uključujući srce, pluća, bubrege, mozak, kožu, oči ili gastrointestinalne organe. MIS-C je ozbiljan, čak i smrtonosan, mada uz brzu i često intenzivnu negu većina mladih ljudi sa MIS-C preživi. Rizici COVID-19 i MIS-C nadmašuju sve potencijalne rizike od vakcine.

 Mladi sa MS-om treba da se vakcinišu protiv COVID-19

Značaj vakcinacije protiv COVID-19 za mlade ljude sa MS-om odražava savete za ovu starosnu grupu uopšte, kao i savete za odrasle sa MS-om. Iako do danas nema dokaza da mladi sa MS-om imaju veće šanse za razvijanje težeg oblika COVID-19, niti da su u većem riziku od MIS-C u poređenju sa mladim ljudima koji nemaju MS, vakcinacija se snažno podstiče.

Članovi domaćinstva i porodice ljudi sa MS-om treba da budu vakcinisani protiv COVID-19

Ljudi koji žive u istom domaćinstvu kao i svako ko ima MS takođe bi trebalo da se vakciniše – uključujući i mlade starije od 12 godina. Vakcinacija celog domaćinstva smanjuje rizik od širenja COVID-19 između ljudi koji su u bliskom međusobnom kontaktu.

Preporuke za usklađivanje DMT-a i vakcina protiv COVID-19

Donošenje odluke o tome kada ćete se vakcinisati treba da uključuje procenu rizika (pogledajte listu na početku ovog priručnika o grupama koje su više izložene riziku) i trenutnom stanju Vaše osnovne bolesti. Ako rizik od pogoršanja MS-a prevazilazi rizik od bolesti COVID-19, nemojte menjati raspored DMT-a i vakcinišite se onda kada vam vakcina bude dostupna. Ako je MS stabilna, razmotrite sledeća prilagođavanja u primeni DMT-a da biste poboljšali efikasnost vakcine:

Interferoni, glatiramer acetat, teriflunomid, monometil fumarat, dimetil fumarat, diroksimel fumarat, natalizumab – Ako tek treba da počnete sa korišćenjem nekih od ovih lekova, nemojte odlagati sa početkom terapije zbog vakcine. Ako već uzimate jedan od ovih DMT-a, nisu potrebna prilagođavanja zbog primanja vakcine.

Fingolimod, siponimod, ozanimod, ponesimod – Ako nameravate da započnete sa navedenim lekovima pokušajte da organizujete tako da kompletnu vakcinaciju*  završite  dve do četiri nedelje pre početka korišćenja fingolimoda, siponimoda,ozanimoda ili ponesimoda. Ako već koristite neki od ovih lekova, nastavite sa terapijom kako je propisano i vakcinišite se čim Vam vakcina postane dostupna.

Alemtuzumab – Ako nameravate da započnete ovu terapiju pokušajte da organizujete kompletnu vakcinaciju najmanje četiri nedelje pre početka alemtuzumaba. Ako već uzimate alemtuzumab , razmislite o vakcinaciji najmanje 24 nedelje nakon poslednje doze alemtuzumaba. Ako je moguće, nastavite sa alemtuzumabom najmanje četiri nedelje nakon kompletirane vakcinacije.

Oralni kladribinako nameravate da započnete s kladribinom, razmislite o potpunom vakcinisanju dve do četiri nedelje pre početka primene kladribina. Ako već uzimate kladribin, trenutno dostupni ograničeni podaci ne sugerišu da će vremensko određivanje vakcine u odnosu na doziranje kladribina značajno uticati na odgovor vakcine. Dobijanje vakcine kada vam postane dostupno može biti važnije od koordinacije vremena vakcine sa klaladribinom. Ukoliko treba da uzmete nsledeću dozu kladribina, kada je to moguće, nastavite sa kladribinom dve-četiri nedelje nakon potpune vakcinacije.

Ocrelizumab, rituksimab – Ako ćete početi sa ovim terapijama, pokušajte da organizujete vakcinaciju tako da poslednja  doza vakcine bude dve do četiri nedelje pre početka primene ocrelizumaba ili rituksimaba. Ako već uzimate ove lekove, vakcinišite se najmanje 12 nedelja nakon poslednje doze DMT-a. Kada je moguće, nastavite sa upotrebom okrelizumaba ili rituksimaba najmanje 4 nedelje nakonposlednje doze vakcine.

Ofatumumab – Ako nameravate da započnete koriščenje ovog leka, pokušajte da organizujete vakcinaciju tako da se kompletno vakcinišete dve do četiri nedelje pre početka upotrebe oftamumaba. Ako već uzimate ofatumumab, vakcinišiti se četiri nedelje nakon poslednje injekcije ofatumumaba. Kada je moguće, nastavite injekcije ofatumumaba najmanje četiri nedelje nakon kompletno završene vakcinacije.

Visoke doze steroida – Najbolje je vakcinisati se tri do pet dana nakon poslednje doze steroida.

*Kompletna vakcinacija podrazumeva primljenu jednu dozu J&J vakcine ili drugu dozu bilo koje druge vakcine

Imajte na umu da se zaštita vakcinom razvija 2 nedelje nakon pojedinačne doze J&J vakcine ili druge doze bilo koje druge vrste vakcine.

Pri izradi ovih preporukua konsultovane su dole navedene osobe. Smernice koje se odnose na vakcine protiv COVID-19 razvijene su zajedno sa radnom grupom Nacionalnog MS društva. Smjernice koje se odnose na mlade razvijene su zajedno sa Međunarodnom pedijatrijskom studijskom grupom.

*MS neurolozi i naučni saradnici

Professor Alfredo Rodriguez Antiguedad – Universidad del País Vasco, Spain

Professor Brenda Banwell, Chair of MSIF’s International Medical and Scientific Advisory Board (IMSB) – University of Pennsylvania, USA

Professor Amit Bar-Or – University of Pennsylvania, USA

Professor Simon Broadley – Griffith University and Gold Coast Hospital, Queensland, Australia

Professor Olga Ciccarelli – Institute of Neurology, UCL, UK

Professor Maria Pia Amato, President of ECTRIMS – University of Florence, Italy

Professor Andrew Chan – Bern University Hospital, Switzerland

Professor Jeffrey Cohen, President of ACTRIMS – Cleveland Clinic Mellen Center for MS, USA

Professor Jorge Correale, Deputy Chair of MSIF’s IMSB – FLENI, Argentina

Professor Giancarlo Comi – IRCCS Ospedale San Raffaele, Italy

Dr Huang Dehui – Chinese PLA General Hospital, China

Vanessa Fanning – Australia

Professor Kazuo Fujihara, President of PACTRIMS – Fukushima Medical University School of Medicine, Japan

Professor Gavin Giovannoni – Barts and The London School of Medicine and Dentistry, Queen Mary University of London, UK

Professor Fernando Hamuy Diaz de Bedoya, President of LACTRIMS – Universidad Nacional de Asuncion, Paraguay

Professor Bernhard Hemmer – Technische Universität München, Germany

Professor Joep Killestein – Amsterdam UMC, Netherlands

Professor Barbara Kornek – Medical University Vienna, Austria

Professor Daphne Kos, President of RIMS – KU Leuven, National MS Center Melsbroek, Belgium

Dr Céline Louapre – Sorbonne Université, France

Professor Catherine Lubetzki – ICM, France

Professor Aaron Miller, Icahn School of Medicine at Mount Sinai, USA

Anne Restan – Ireland

Professor Mohammad Ali Sahraian – MS Research Center, Neuroscience Institute, Tehran University of Medical Sciences, Iran

Professor Marco Salvetti – Sapienza University, Italy

Professor Nancy Sicotte – Chair, National Medical Advisory Committee, National MS Society (US) and Cedars-Sinai Medical Center, USA

Dr Joost Smolders – ErasmusMC, Netherlands

Professor Per Soelberg Sørensen – University of Copenhagen, Denmark

Professor Maria-Pia Sormani, on behalf of the Italian MuSC-19 study – University of Genoa, Italy

Ana Torredemer – Spain

Professor David Tscharke – Australian National University, Australia

Professor Bassem Yamout, President of MENACTRIMS – American University of Beirut Medical Center, Lebanon

Professor Frauke Zipp – Johannes Gutenberg University Medical Center in Mainz, Germany

 

**MSIF and njene organizacije članice

Dr Anne Helme, Nick Rijke, Victoria Gilbert, Peer Baneke – MS International Federation

Phillip Anderson – MS Society (UK)

Pedro Carrascal – Esclerosis Múltiple España (Spain)

Dr Tim Coetzee, Dr Doug Landsman, Julie Fiol – National MS Society (US)

Professor Judith Haas – Deutsche Multiple Sklerose Gesellschaft Bundesverband e.V (Germany)

Dr Kirstin Heutinck – Stichting MS Research (Netherlands)

Dr Pam Kanellis – MS Society of Canada

Elisabeth Kasilingam – European MS Platform

Dr Christoph Lotter – Swiss Multiple Sclerosis Society

Marie Lynning – Scleroseforeningen (Denmark)

Dr Julia Morahan – MS Research Australia

Dr Emmanuelle Plassart-Schiess – ARSEP Fondation (France)

Dr Paola Zaratin – Associazione Italiana Sclerosi Multipla Onlus (Italy)

With thanks to Dr Clare Walton and Kathleen Costello for their input to earlier versions of this guidance.

 

*** Nacionalni i internacionalni vodič za fizičku distancu varira od najmanje jednog metra do tri metra. Ljudi bi trebalo da razmotre njihov nacionalni vodič i budu svesni da su ovo minimalne distance,a veće su još bolje.

Comments are closed.
Pronađite nas i na ..
Popunite anketu
MS priče